Å KOLA REPERFUZIJE

Sa strane

Å KOLA REPERFUZIJE

Kurs pod nazivom ,,Å kola za reperfuziju Specijalne bolnice ,,Sveti Savaā€ /2023, br. A-1-1508/23 je akreditovan Odlukom Zdravstvenog saveta Srbije br.153-02-347/2023-01 od 21.08.2023.

Cilj ove edukacije je da se omasovi primena trombolitičke terapije u Srbiji i regionu, ukazati na značaj blagovremenog dijagnostikovanja akutnog moždanog udara, upoznavanje sa protokolima za primenu trombolitičke terapije i trombektomiju, sa potrebnim prostorom, kadrom, opremom, značajem multidisciplinarnog pristupa i timskog rada, funkcionisanjem prijemne ambulante i praćenjem pacijenta od prijema do primene terapije i nakon toga u Jedinici za moždani udar.

Značajno je prikazati standardne procedure u Jedinici za moždani udar i angio sali i ukazati na efikasnostĀ  dijagnostičkih i terapijskih procedura.

Vreme trajanja je 34 sata teorijske iĀ  praktične obuke u toku 5 radnih dana ( 9 sati teorijski i 25 sati praktični deo).

Praktične vežbe su organizovane u Prijemnoj ambulanti, Jedinici za moždani udar iĀ  angio sali uz mentora.

Poslednji dan se polaže test I praktični ispit uz simulaciju protokola za primenu trombolitičke terapije.

Polaznici dobijaju sertifikat o zavrŔenoj edukaciji. Učesnici ostvaruju 6 bodova.

Ako ste zainteresovani javite se Ŕto pre jer je broj učesnika ograničen u svakom od termina.

Važno je da prijavite Ŕto pre broj učesnika iz vaŔe ustanove kako bi napravili Plan I grupe za edukaciju.

Ā Prijava je do 01.04.2024. godine na e-mail adresu: svetisava.edukacija@gmail.com ili osoba zakontakt Snežana Stanković, telefoni: 060/80 18 462, 011/20 66 848

Kotizacije: 15 000,00 + PDV

Ā 

Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā Ā 

 

XII Nacionalni simpozijum – 3. novembar 2023.

Ā 

IzveŔtaj i zaključci XII Nacionalnog simpozijuma

Dvanaesti registrovani multidisciplinarni stručni skup, za lekare raznih specijalističkih profila kao i medicisnke sestre / tehničare, Ā je održan u Specijalnoj bolnici ,,Sveti Savaā€œĀ Ā Ā  3. novembra 2023. godine i sadržao je dva paralelno održana Simpozijuma na teme:

  1. Multidisciplinarni pristup lečenju akutnog moždanog udara u zadnjem slivu – za Ā lekare
  2. Multidisciplinarni pristup lečenju i zdravstvenoj nezi pacijenta sa moždanim udarom ā€“ za medicinske sestre i zdravstvene tehničare

Rad Simpozijuma u obe kategorije se odvijao kroz Ā dve sesije:

  • Ishemijski moždani udar Ā (IMU)
  • Hemoragijski moždani udar(HMU).

Predavači su bili univerzitetski profesori Medicinskog fakulteta u Beogradu i Fakulteta medicnskih nauka u Kragujevcu kao i specijalisti raznih profila iz prakse Ā ne samo iz Bolnice ā€žSveti Savaā€œ već i iz drugih zdravstvenih ustanova. Ā Gost je bio i profesor Jovan Antović ā€“ hematolog sa Univerziteta Karolinska u Å vedskoj, koji se usko bavi problematikom hemostaze i tromboze.

Učesnici skupova su kolege iz zemalja u okruženju Ā kao i iz cele Srbije, uz viÅ”e od očekivanog Ā odziva Ā – preko 300 učesnika.

Ono Ŕto ovaj veliki skup čini jedinstvenim je činjenica da su stručne prezentacije pored pregleda literature pratila i predavanja koja su nastala iz bolničkih podataka a koji su proistekli iz kliničke prakse uz naravno kompracaiju sa literaturnim podacima. Sve su začinili i klinički lekari Bolnice koji su imali poster prezentacije a odnosile su se na karaktersitične prikaze slučaja kako bi se ilustrovali bolnički podaci i prezentovao timski i multidisciplinrani rad Bolnice.

Zadati ciljevi simpozijumasu bili :

  1. Unapređenje znanja o uzrocima, patofiziologiji i ranom prepoznavanju simptoma i kliničke slike moždanog udara (ishemijskog i hemoragijskog) u zadnjem slivu.
  2. Upoznavanje sa savremenim dijagnostičkim neinvazivnim i invazivnim procedurama dijagnostike i lečenja akutnog moždanog udara u zadnjem slivu.
  3. Upoznavanje sa najnovim terapijskim mogućnostima, protokolima, novinama i preporukama u lečenju možadnog udara.
  4. Ukazati na značaj multidisciplinarnog pristupa i timskog rada kroz teorijska i praktična saznanja- prikaz slučaja.

Anonimnim anketiranjem učesnika Simpozijum je ocenje kao koristan i rezultirao je Ā sticanjem nova znanja kako učesnika tako i predavača, a kvalitet i organizacija su čak u 90 odsto odgovora ocenjeni kao odlični.

Zaključci Simpozijuma

Potvrdili smo da u odnosu na ishemijske moždane udare u prednjem slivu, lokalizacija ishemije u zadnjem slivu ima svojih specifičnosti uz često zbunjujuće simptome u kliničkom ispoljavanju, Å”to može da zavara te isti predstavlja veliki izazov za prepoznavanje, dijagnostiku i lečenje.

U naÅ”em uzorku pacijenata najčeŔći varijetet vertebrobazilarnog Ā sliva je hipoplazija zadnje komunikantne arterije, a zatim prisustvo fetalne ACP i to učestalije sa desne strane. NajčeŔće je dominantna leva AV.

Rastuća je i proporcija srčanih oboljenja uključujući i frekventan poremećaj ritma ā€“ atrijalnu fibrilaciju kao direktnog ā€žkrivcaā€œ za ishemijski moždani udar zadnje moždane cirkulacije.

U proceni ishoda moždanog udara zadnjeg sliva se mogu koristiti rutinski parametri iz elektronski generisane krvne slike laboratorijskog analizatora koji su Å”iroko dostupni i to MPV (mean platelet volume), Ā Pct odnosno Ā trombokrit kao i odnos neutrofila i limfocita i to sa jasnom umerenom pozitivnom korelacijom a Å”to se objaÅ”njava aktivacijom hemostaze kao i samom nekrozom moždanog parenhima.

Potvrdili smo da ishod MU u zadnjem slivu zavisi od vremena primenjene terapije i loÅ”iji je kod pacijenata koji se jave nakon četiri i po Ā sata od početka moždanog udara ili kod nepoznatog vremena početka i loÅ”iji je uodnosu na prednji sliv.

Sagledali smo da primena trombolitičkog tretmana kod akutnog ishemijskog moždanog udara u zadnjem slivu nosi manje rizika za pojavu intrakranijalne hemoragije nego kod bolesnika sa akutnim ishemijskim moždanim udarom u prednjem slivu.

Dokazali smo da imitatori moždanog udara čine praktično četvrtinu svih prijema koji su u urgentnim neuroloÅ”kim ambulantama označeni kao mogući moždani udar, a od kojih je najčeŔći periferni vertiginozni sindrom.

RazreŔili smo paradigmu da je neophodna kliničko-radioloŔka korelacija u detekciji ishemija posteriorne cirkulacije.

Prikazali Ā smo da endovaskularni tretman mehaničkom trombektomijom predstavlja zlatni standard za tretman okluzija velikih krvnih sudova u prednjem slivu, ali da ima benefit i u tretmanu okluzija velikih krvnih sudova zadnjeg sliva, sa boljim funkcionalnim oporavkom i većom stopom preživljavanja u poređenju sa konvencionalnim metodama. Naglasili smo da blagovremeno reperfuziono lečenje ishemijskog moždanog udara sistemskom trombolizom ili mehaničkom trombektomijom značajno smanjuje opsežnost ishemijske lezije i stepen moždane hernijacije.

Prikazana je Å”iroka lepeza anestezioloÅ”kih procedura uzbrinjavanju vitalno ugroženih pacijenata sa akutnim moždanim udarom u zadnjem slivu u jedinicama intenzivnog lečenja kao i tendencu kraćeg bolničkog lečenja kod pacijenata sa ranom hirurÅ”kom traheotomijom.

AnestezioloÅ”ki tim sa bogatim iskustvom, u ovoj patologiji, Ā je dokazao i značaj kontrole rezervnih antibiotika, koji se sve viÅ”e nekritično koriste.

Neuroimidžing, a posebno CT/MR modaliteti imaju ključnu ulogu u postavljanju dijagnoze hemoragijskog moždanog udara zadnje cirkulacije. Iskustva pokazuju postojanje specifičnih znakova u predikciji akutne ekspanzije hematoma na nekontrasnoj CT dijagnostici („Black hole sign“-a i „Blend signā€œ)

Verifikovali smo i da se hipertenzija izdvaja kao najčeŔći uzrok hemoragijskog moždanog udara u zadnjem slivu, ali da se ne mogu zanemariti ni upotreba antikoagulantnih lekova kao ni vaskularne anomalije, od kojih se posebno izdvajaju kavernomi.

Uočili smo da uprkos razvoju ozbiljnih komplikacija, poput velikih krvarenja kako Ā gastrointestinalnih tako i intrakranijalnih, korist od primene oralnih antikoagulantnih lekova prevazilazi rizik od razvoja neželjenih efekata.

Blagovremna dijagnoza i dobro vođeno multidisciplinarno lečenje pridruženih bolesti ostaje zlatni standard za omogućavanje boljeg ishoda kod pacijenata sa intrakranijalnom hemoragijom na oralnoj antikoagulantnoj terapiji. Ā Interdisciplinarni pristup u ovoj situaciji pored neurologa, interniste Ā i neurohirurga uključuje i intenzivistu, radiologa i medicinske sestre i da samo koordinisana saradnja između ovih specijalnosti olakÅ”ava brzu dijagnozu, hirurÅ”ku intervenciju i sveobuhvatnu intenzivnu negu, značajno poboljÅ”avajući preživljavanje i smanjujući dalji morbiditet i mortalitet.

Zaključili smo da lečenje poviÅ”enog intrakranijalnog pritiska zahteva lečenje u jedinicama intenzivne nege ili jedinicama specijalizovanim za lečenje moždanog udara i zahtevaju strogi klinički i neuroradioloÅ”ki monitoring kako bi se pravovremeno terapijski reagovalo uz Ā multidisciplinarni pristup.

Naučili smo da su tri ključna faktora za uspeh antihipertenzivne i antiaritmijske terapije kod bolesnika sa intrakranijalnom hemoragijom u zadnjem slivu: brzo, efikasno i stabilno

RazreÅ”ene su dileme u prevenciji i lečenju plućne embolije kod pacijenata sa AMU.

SuÅ”tinski je važno prepoznavanje i lečenje poremećaja u metabolizmu vode i elektrolita kako bi se sprečio poremećaj moždane funkcije, epileptički napadi i edem mozga.

Sagledali smo da protokol laboratorijskog testiranja za pacijente sa hemoragijskim sindromom, koji integriÅ”e procenu primarne i sekundarne hemostaze, omogućava razlikovanje hemoragijskih poremećaja i personalizaciju terapije, Å”to ima za cilj unapređenje nege pacijenata i poboljÅ”ane kliničke ishode.

Glavni aspekt zdravstvene nege bi trebalo da bude kontrola faktora rizika koji se mogu modifikovati u cilju prevencije moždanog udara.

Kvalitetna zdravstvena nega umanjuje komplikacije, uspostavlja bržu funkcionalnost i doprinosi boljem kvalitetu života pacijenata sa AMU.

Praksa je pokazala neophodnost uspostavljanje novih trendova negovanja pacijenata, koji nalažu da se svaki pacijent neguje po protokolima zbrinjavanja pacijenata u jedinicama za moždani udar (JMU), bez obzira na primenjenu terapiju.

Konačno žožemo reći da multimorbidna stanja, a moždani udar veoma retko postoji bez prateće koegzistentne patologije, Ā mogu uticati na vrstu lečenja za bolesnika koji ponaosob i stoga je imperativ razumeti kako svi ovi uslovi utiču na buducĢu terapiju pacijenata, a koja zahteva individualizovani pristup uz poÅ”tovanje principa dobre kliničke prakse lečenja kako moždanog udara tako i svih pratećih oboljenja paralelno zaÅ”ta je potreban multidisciplinarni tim.